Očistite stazu za digitalno upravljanje carinom

Jedan od trenutno najvažnijih trendova u globalnom poslovanju je digitalizacija poslovnih procesa i opskrbnih lanaca.

Jedan od glavnih kandidata za digitalizaciju je upravljanje carinom poduzeća, koje ima ogroman utjecaj na prekogranične lance opskrbe. Dakle, kakvo je trenutno stanje u poduzećima i kakvi su izgledi za naredne godine? Studija upravljanja globalnom trgovinom, koju su proveli AEB i Sveučilište DHBW u Stuttgartu, uključuje doprinose stručnjaka.

Studija pokazuje da, iako carinske operacije nisu glavni fokus poslovnih planova za digitalizaciju, one igraju važnu ulogu, pri čemu 33% ispitanika navodi da ih njihova tvrtka smatra visokim prioritetom, dok ih 40% smatra srednjim prioritetom. Brojke su čak i veće među ispitanicima na razini menadžmenta, vjerojatno zbog "Trumpovog učinka", koji je izazvao raspravu o pitanju carina.

Ispitanici su identificirali upravljanje izvozom i kontrolu izvoza kao dva najvažnija područja za digitalizaciju. Više od 35% navodi da je njihova tvrtka već provela projekt digitalizacije carine, a gotovo isto toliko već planira ili provodi takav projekt. Većina očekuje da će digitalizacija donijeti centralizirano arhiviranje, bolju vidljivost decentraliziranih transakcija i poboljšanu komunikaciju s carinskim tijelima. Također očekuju izrazito niže troškove osoblja u upravljanju carinom – ali samo 6% kompanija zapravo planira smanjiti broj osoblja u svom carinskom odjelu u sljedeće tri godine, zbog manjka kvalificiranog carinskog osoblja.

Gotovo tri četvrtine ispitanika navodi da njihove tvrtke komuniciraju isključivo ili izravno s carinskim tijelima o svojim carinskim procesima i podnose vlastite carinske deklaracije – jer je interno upravljanje brže, jeftinije i učinkovitije. Preostalih 27% radije radi s pružateljima carinskih usluga.

Dok je većina tvrtki zadovoljna svojim pružateljima carinskih usluga, preko 60% se žali na nedostatak IT integracije. Oko 63% komunicira putem e-pošte ili telefona sa svojim pružateljima usluga, a samo 26% ima postavljeno sučelje za IT sustav pružatelja usluga. Jasno je da postoji potencijal za digitalizaciju. Isto se odnosi i na praćenje i kontrolu pružatelja: samo 43% provodi revizije ili provjere na licu mjesta. Preko 25% uopće ne nadzire svoje pružatelje carinskih usluga. S obzirom na zakonsku odgovornost poduzeća kao deklaranta, ova situacija nije održiva.

Za mnoge britanske tvrtke koje trenutačno posluju samo s drugim državama članicama EU-a, upravljanje carinom potpuno je nova tema. U slučaju tvrdog Brexita te bi se tvrtke prvi put susrele s carinskim procedurama. Očekuje se da će ukupne količine uvoznih i izvoznih deklaracija, kao i broj angažmana carinskih posrednika, naglo porasti nakon Brexita, što će također utjecati na iskusne izvoznike.

Dakle, ključno je uspostaviti čvrste temelje za upravljanje carinom kako bi se osigurala učinkovitost opskrbnog lanca preko granica Ujedinjenog Kraljevstva. U digitalnom dobu iu okruženju globalne trgovine koje se brzo mijenja, takve temelje treba graditi na fleksibilnoj tehnologiji koja podupire poduzeća u brzom prilagođavanju tržišnim promjenama. A kojim putem ići – samoupravljanjem ili suradnjom posrednika – ovisi o poslovnoj strategiji poduzeća.

Ali integracija IT sustava – kako interna s vlastitim ERP-om i drugim relevantnim sustavima, tako i eksterna s carinskim posrednicima i carinskim tijelima – ključna je u oba scenarija i ključna stvar za danas. Povećava učinkovitost, donosi bolje smanjenje rizika i stvara transakcijske uštede za poslovanje.

A uz stalni fokus na trenutačni razvoj globalne trgovine, upravljanje carinom svakako je vrući kandidat za napredovanje na dnevnom redu digitalizacije današnjih poduzeća.