Činjenice i brojke: Logistika i upravljanje opskrbnim lancem

 

Koliko će koštati isporuka paketa u budućnosti? Koja su bila tri najveća rizika u opskrbnom lancu prošle godine? Evo nekoliko zanimljivih statistika o logistici, opskrbnom lancu i globalnoj trgovini.

 

Troškovi prijevoza

Prosječni troškovi prijevoza u trgovačkoj logistici iznose 1,80 eura po kilometru. Više od polovice (55%) troškova prijevoza otpada na osoblje, posebice vozače. Svaki vozač košta trgovačka društva u prosjeku 43.390 EUR.00 godišnje. Sa 16 posto troškovi goriva čine drugi najveći udio u ukupnim troškovima. Troškovi cestarina za teretna vozila u prosjeku imaju udio od samo 4 posto. Sustavi planiranja ruta najvažnija su mjera za smanjenje troškova prijevoza, zatim suradnja s drugim trgovcima ili dobavljačima, mjere in- i outsourcinga kao i obuka vozača.

 

Transportna dokumentacija

Otprilike 9 od 10 tvrtki očekuje koristi od digitalne verzije prijevoznih dokumenata ako bi one u budućnosti bile i zakonski priznate. Jedna od dvije tvrtke (50%) kaže da bi im to jako pomoglo, još 38 posto kaže da bi bilo od velike pomoći, pokazuje istraživanje Njemačke digitalne udruge.

 

Kamioni koji voze autocestama ne prevoze samo zalihe za supermarket ili mjenjače za proizvođača automobila, već i hrpe papira, jer vozači ipak moraju predočiti fizičke popratne dokumente ili carinske dokumente; ponekad su potrebne cijele mape – anakronizam s obzirom na digitalizaciju logistike.

 

E-trgovina

Analiza "Last Mile 2028" konzultantske kuće Oliver Wyman procjenjuje da će za deset godina cijena paketa biti 4,50 eura za razliku od sadašnjih oko 2,50 eura po paketu, zbog kontinuiranog rasta količina paketa, što će također povećati potražnju za vozačima dostave. To će zauzvrat dovesti do povećanja plaća po satu, s trenutnih oko 15 EUR na do 30 EUR kako bi se suzbio sve veći nedostatak vozača i posao učinio privlačnijim. Samo rastući troškovi osoblja gotovo će udvostručiti troškove dostave po paketu do 2028.

Elastičnost

Tri najveća rizika u opskrbnom lancu u svijetu 2024. pripisana su trima čimbenicima: neizvjesnostima oko trgovinskih tokova, incidentima u kibernetičkoj sigurnosti i klimatskim promjenama povezanim s ekstremnim vremenskim uvjetima. U trgovini je neizvjesnost porasla zbog sporova između SAD-a i drugih zemalja – posebice Kine – oko novih jednostranih uvoznih carina. Drugi problem je nedostatak jasnoće oko britanskog izlaska iz EU: u slučaju neurednog izlaska, tvrtke se plaše gužvi na granici i kašnjenja u lukama.

 

Što se tiče kibernetičke sigurnosti, sve veći broj incidenata u opskrbnom lancu i poremećaja prometne infrastrukture pokazao je koliko su kriminalci spremni ucjenjivati ​​tvrtke, doći do poslovnih tajni ili uzrokovati ekonomske poremećaje. Posljednje, ali ne i najmanje važno, 2024. (četvrta najtoplija godina otkad se bilježe klimatski podaci), klimatske promjene uzrokovale su niz poremećaja povezanih s vremenom koji su utjecali na opskrbne lance – sa sušama, šumskim požarima, niskim razinama vode i topljenjem leda.

 

Daljnje obrazovanje

Digitalizacija ima veliki utjecaj na radno okruženje i način na koji ljudi rade. Uz sve više strojeva, robota i računala koji preuzimaju aktivnosti, IT stručnjaci nisu jedini traženi. Digitalne vještine bit će potrebne svim zaposlenicima – čak i za jednostavnije svakodnevne poslove. Ipak, samo 57 posto tvrtki posebno ulaže u daljnje usavršavanje vlastitih zaposlenika za digitalni svijet rada.

 

Opći je trend da što je tvrtka veća, to se češće uključuje u kontinuirano obrazovanje. No čini se da prije svega mala i srednja poduzeća otkrivaju hitnost daljnjeg usavršavanja svog osoblja u digitalnim pitanjima: dok je 2023. tek svaka druga tvrtka sa 100 do 499 zaposlenika ulagala u daljnje usavršavanje digitalnih vještina, danas je taj broj porastao na šest od deset tvrtki.