Stručnjaci iz industrije seciraju najavu Bijele kuće o tarifama

Kako javljaLMranije ovog mjeseca, nakon zakonskog četverogodišnjeg procesa revizije tarifa Odjeljka 301 nametnutih na uvoz iz Kine koji se odnosi na Sjedinjene Države koji je proveo Ured trgovačkog predstavnika Sjedinjenih Država, Bijela kuća je objavila konačni ishod da te carine ostaju netaknuti, s onima za određene proizvode, da biste vidjeli povećanja.

Ove su carine prvobitno stupile na snagu 2018. pod vodstvom Trumpove administracije. Poticaj za povećanje carina prema Odjeljku 301. Zakona o trgovini iz 1974. na 18 milijardi dolara vrijedan uvoz iz Kine je zbog različitih radnji koje je Kina poduzela, prema Bijeloj kući, uključujući nepoštene trgovinske prakse u vezi s prijenosom tehnologije, intelektualnim vlasništvom , i inovacije koje prijete američkim radnicima i preplavljuju globalna tržišta izvozom s umjetno niskim cijenama.

 

Značajna povećanja carina na uvoz iz Kine u SAD-u koje navodi Bijela kuća uključuju:

određeni proizvodi od čelika i aluminija prema Odjeljku 301 povećavaju se s 0-7.5% na 25% u 2024.;

povećanje poluvodiča s 25% na 50% do 2025.;

električna vozila prema Odjeljku 301 povećavaju se s 25% na 100% u 2024.;

litij-ionske EV baterije povećavaju se sa 7,5% na 25% 2023., s povećanjem carinske stope na litij-ionske ne-EV baterije sa 7,5% na 25% 2026., a carinska stopa na dijelove baterija povećava se sa 7,5% na 25 % u 2024. (Bijela kuća je rekla da Kina kontrolira više od 80% određenih segmenata opskrbnog lanca baterija za električna vozila "unatoč brzom i nedavnom napretku u američkom onshoringu");

tarifne stope za solarne ćelije, neovisno o tome jesu li sastavljene u module ili ne, povećanje s 25 % na 50 % 2024.;

dizalice s broda na obalu povećavaju se s 0% na 25% u 2024.; i

za medicinske proizvode, tarife za šprice i igle koje se povećavaju sa 0% na 50% u 2024., određena osobna zaštitna oprema, uključujući određene respiratore i maske za lice, povećavaju se sa 0-7.5% na 25% u 2024. , a carine na gumene medicinske i kirurške rukavice povećavaju se sa 7,5% na 25% 2026.

 

Što se tiče toga što ovaj razvoj događaja znači za opskrbne lance, nije nedostajalo mišljenja.

John Donigian, viši direktor strategije opskrbnog lanca u Moody'su, izjavio je da su nove tarife još jedan udarac za opskrbne lance dok pokušavaju upravljati tekućim rizicima i izgraditi otpornost.

 

"Kad god se tarife povećaju, bez obzira na razloge za to, učinak nadilazi povećanje troškova za tvrtke i potrošače", objasnio je. "Rasprave o redizajniranju opskrbnih lanaca pojavljuju se kroz razmatranja reshoringa kao jednog od načina za nadoknadu troškova. Odnosi s dobavljačima su zategnuti jer ponovni pregovori o ugovorima za nadoknadu utjecaja tarifa postaju uobičajeni. Tvrtke također mogu prilagoditi svoje pozicije na zalihama kroz povećanje međuzaliha kako bi uzele u obzir kašnjenja ili poremećaji u lancu opskrbe sve to dovodi do dodatnog rizika i složenosti u ionako napetom okruženju lanca opskrbe."

 

Prema Paulu Binghamu, direktoru odjela Global Intelligence & Analytics, Transportation Consulting, za S&P Global Market Intelligence, ove se vijesti mogu smatrati pravodobnim razvojem čak i ako 2024. nije bila izborna godina.

Primijetio je da dodatne ciljane carine koje je uveo predsjednik Biden na izvoz odabranih proizvoda iz kontinentalne Kine nisu iznenađujuće s obzirom na ranije najave i istrage u vezi s trgovinskom i industrijskom politikom kontinentalne Kine. Štoviše, primijetio je da se vrijeme i carinske stope razlikuju ovisno o uvoznoj robi, a neke stupaju na snagu tek 2026., što daje više vremena tim američkim uvoznim tržištima da se prilagode unaprijed nametnutim višim carinskim stopama, dok je također napomenuo da obično uvoznik ovisnost o određenim dobavljačima, kao što je Kina, može biti razlog zašto je administracija odgodila početak nekih od ovih povećanja tarifa.

 

"Čini se da je navedeni fokus carinske zaštite za američke proizvođače koji se natječu u tim sektorima usmjeren na služenje američkom domaćem tržištu, a ne na poticanju američkog izvoza za te kategorije proizvoda u druge zemlje", rekao je Bingham za LM. "Umjesto toga, željeni rezultat bio bi smanjenje ukupne uvozne trgovine SAD-a s domaćom potrošnjom robe u ovim kategorijama zamijenjenom opskrbom koja dolazi iz domaće proizvodnje iz američkih proizvodnih pogona, od kojih su neki novi.

 

Čini se da se ne spominju vjerojatne povratne carine, koje SAD rutinski nameću trgovinski partneri, uključujući kontinentalnu Kinu, kao odgovor na nove ili više stope američkih uvoznih carina. Nametnute osvetničke carine mogle bi imati ekonomske učinke na američke izvoznike i američko gospodarstvo, što se može analizirati prateći pojedinosti o vjerojatnim povratnim carinama koje će proizaći iz ove posljednje američke runde uvoznih carina."

Iz proizvodne perspektive, Tom Derry, izvršni direktor Institute for Supply Management, rekao je da se vrijedi zapitati zašto je Bijela kuća zadržala carine iz Trumpove ere.

 

Govoreći o tome, objasnio je da bi u eri globalnog natjecanja supersila, zašto bi se administracija, bez obzira na političku stranku, odrekla pregovaračkih maneta koje je postavila prethodna administracija? Njegov odgovor: to se neće dogoditi i bilo bi glupo to učiniti.

"Mislim da je Bidenova administracija ekspeditivna i da ovdje postoji element industrijske politike", rekao je Derry. "Ciljamo na električna vozila, u kojima zemlja pokušava biti vodeći lider. A predsjednički izbori utječu na izračun. Trumpova administracija vratila je takve protekcionističke alate u igru. Promijenila je način na koji zemlje vide što im je dostupno, i vidjeli smo kako se to odvija diljem svijeta."

Povratak na izbornu godinu i Trumpovu administraciju - zasebno, ali povezano s tim - izvješće o ožujku koje je objavio Transport Intelligence (TI) sa sjedištem u Londonu tvrdi da je, dok je bio na dužnosti, pitanje u vezi s Trumpovim nametanjem carina na kinesku i neku europsku robu bio je da je stvorio ogromne troškove, uglavnom za američke tvrtke i potrošače. TI je rekao da su na temelju procjena Trumpove carine koštale američka kućanstva dodatnih 600 dolara godišnje, američke su tvrtke platile 46 milijardi dolara carina, a izgubljeno je 300 000 radnih mjesta.

 

Nikako male brojke.

Štoviše, TI je dodao da se Trump, ukoliko se vrati u Bijelu kuću, obvezao nametnuti carinu od 10 posto na sav uvoz bez obzira iz koje zemlje dolazi.

 

"Neki analitičari vjeruju da je ova politika osmišljena kako bi se uništio postojeći globalni trgovinski režim kako bi se SAD reindustrijalizirao svim mogućim sredstvima", rekao je TI.

 

Nije potrebno spominjati da bi neka vrsta "globalne carine" od 10% imala značajan utjecaj na globalni lanac opskrbe. Što će se dalje dogoditi, ostaje za vidjeti, no jasno je da carine ostaju, a na temelju ishoda izbora bit će pitanje u kojoj mjeri.